fbpx

Primena statistike u psihologiji

Primena statistike u psihologiji

Centar za Istraživanja

The quiet statisticians have changed our world; not by discovering new facts or technical developments, but by changing the ways that we reason, experiment, and form opinions.”

– Ian Hacking

Kurs “Primena statistike u psihologiji” je bitan za studente i istraživače koji mora da sprovedu sopstvena originalna istraživanja i da donose informisane odluke o istraživačkim nalazima kao delu svog profesionalnog razvoja.

Cilj kursa “Primena statistike u psihologiji” je da polaznici samostalno sprovode i razumeju statističke tehnike, dizajniraju i planiraju istraživačka pitanja sa jasnom idejom kako da testiraju pitanja i hipoteze koji ih zanimaju.

Ovaj kurs obuhvata deskriptivnu i inferencijalnu statistiku, uključujući testiranje hipoteza u psihologiji. Kroz tri modula ćete naučiti osnove rada u programu SPSS, kako da izračunate i tumačite mere centralne tendencije i mere disperzije, kako da analizirate podatke na osnovu dijagrama, regresionu analizu, t-test, faktorsku i klaster analizu.

Za analizu podataka se koristi SPSS softverski paket, najpopularniji softver za statističku analizu podataka. Stoga, ukoliko želite da poboljšate svoje naučne radove, da unapredite svoje projekte ili dođete do novih saznanja u psihologiji, naši predavači će Vam pomoći da kroz praktične primere sa kojima ćete se sretati u radu, steknete nova znanja i unapredite postojeća u oblasti psihologije koristeći SPSS.

Kurs: Primena statistike u psihologiji

  • Uvod u SPSS
  • Teorijske osnove statistike u psihologiji
  • Pokretanje i upoznavanje SPSS-a
  • Komponente programa (prozori, meniji, okviri za dijalog,…)
  • Korišćenje datoteka sa podacima
  • Definisanje, unos i modifikovanje podataka
  • Kodiranje, transformisanje i rekodiranje varijabli
  • Funkcije za obradu podataka
  • Deskriptivna statistika (mere centralne tendencije i mere disperzije)
  • Krostabulacije
  • Dijagrami za analizu podataka (histogrami, dijagrami rasipanja,…)
  • Uvoz dijagrama u Word dokument
  • Analiza pouzdanosti i tumačenje rezultata
  • Regresiona analiza
  • Multikolineranost, autokorelacija, homoskedastičnost/heteroskedastičnost
  • Testiranje normalnosti raspodele (koeficijent asimetrije i spljoštenosti, Shapiro-Wilk test, Kolmogorov-Smirnov test)
  • t-test (t-test nezavisnih uzoraka, t-test uparenih uzoraka)
  • Hi-kvadrat test
  • Mann-Whithey U test
  • Wilcoxon test ranga
  • Kruskall-Wallis test
  • Fridmanov test
  • ANOVA (jednofaktorska i dvofaktorska analiza varijanse)
  • MANOVA (multivarijaciona analiza varijanse, postupak, tumačenje i predstavljanje rezultata)
  • Primeri: Primeniti adekvatnu tehniku za analizu podataka
  • Regresiona analiza (osnovne postavke, tumačenje rezultata,…)
  • Višestruka regresiona analiza (osnovne postavke, ispunjenost pretpostavki,…)
  • Faktorska analiza (osnovni koncept, postupak, tumačenje rezultata,…)
  • Klaster analiza (osnovne postavke, izbor procedure, interpretacija dobijenih rezultata,…)
  • Primeri: Šta smo naučili?

Ukoliko Vam je za Vaše naučno istraživanje neophodna analiza koja nije obuhvaćena kursom, moguće je prilagoditi kurs potrebama Vašeg istraživanja.

Cene kurseva se formiraju na osnovu toga da li su kursevi namenjeni za pravna ili fizicka lica, za grupu ili individualno, offline ili online, u vasim ili nasim prostorijama. Molimo Vas, da nas kontaktirate za ponudu.

Često postavljena pitanja u vezi kursa

Ovde možete pronaći odgovore na često postavljena pitanja u vezi kursa “Primena statistike u psihologiji “.

Kurs „Primena statistike u psihologiji“ se održava u prostorijama Centra za istraživanja odnosno Centra za ljudske resurse (Vlajkovićeva 19 ili Nemanjina 5, Beograd) sem ako nije drugačije naglašeno. Svakako ćete pre početka kursa dobiti detalje o lokaciji.

Da. Centar za istraživanja ne obezbeđuje instalacioni paket za SPSS. Možemo Vam samo pomoći da dobijete privremenu licencu za SPSS.

Da, nakon kursa ćete dobiti sertifika o pohađanju kursa „Primena statistike u psihologiji “ sa brojem sati koje ste pohađali.

Ako pohađate individualni kurs „Primena statistike u psihologiji “ možete da koristite Vaše podatke. Ako pohađate grupni kurs, podatke za kurs će obezbediti predavač.

Da, materijal za kurs „Primena statistike u psihologiji “ dobijate u štampanom obliku ukoliko pohađate uživo. Ili u elektronskom prilikom online pohađanja.

Da, na kraju kursa se radi procena stečenog znanja kroz samostalno rešavanje zadataka.

Da, dobro bi bilo da ponesete sopstveni laptop. Ako to nije moguće, Centar za ljudske resurse odnosno njegova izdvojena jedinica Centar za istraživanja će Vam obezbediti laptop koji ćete koristiti tokom kursa.

Da, broj polaznika je ograničen na 10.

Nakon slanja prijave na naš kurs, dobićete formu koju je potrebno da popunite i da nam je prosledite nazad radi definisanja cene kursa. Cena zavisi od Vašeg predznanja, modula koje želite da pohađate i cilja koji želite da postignete na kursu. Nakon popunjavanja forme ili razgovora sa našim zaposlenima putem emaila ćete dobiti ponudu.

Okvirna cena kursa ''Primena statistike u psihologiji'' iznosi 126.000 dinara

Da, definisana cena kursa ostaje ista nezavisno od lokacije.

Da, cena individualnog kursa se razlikuje za fizička i pravna lica. U zavisnosti od profesije, predznanja i željenog cilja, formira se i različita cena.

Naravno. Ukoliko pohađate individualni online kurs ili u našim prostorijama, postoji mogućnost dogovora oko satnice i dana održavanja kursa.

Statistika u psihologiji

Studenti psihologije pre ili kasnije se suoče sa ispitom iz statistike. Mislili su da su se napokon oprostili od brojeva, ali umesto toga se suočavaju sa ispitima iz oblasti statistike. Za šta se koristi statistika u psihologiji? Zašto je statistika korisna za psihologa ili za svakoga ko je zainteresovan za psihologiju?

Ispit is statistike

Oni koji studiraju psihologiju mora da polažu ispite kao što su Analiza podataka, Metodologija istraživanja, Psihometrija i slične. To su predmeti koji imaju zajednički naziv, statistiku u psihologiji.

Psihologija je nauka. Svi zaključci u ovom polju proizilaze (ili bi trebalo da proizilaze) iz primene iscrpnog i pouzdanog sistema zvanog naučna metoda. Ova metoda se zasniva na progresivnom prikupljanju testova kroz različite matematičke resurse. Psihologija je veoma široka disciplina koja se primenjuje u različitim oblastima : kliničkoj, obrazovnoj, sportskoj, socijalnoj, korporativnoj itd.

U osnovi svega, postoji istraživanje, odnosno verifikacija efikasnosti postupaka koj su tada stavljeni u praksu. Istraživanje zahteva upotrebu statistike. Za izvlačenje istinitih zaključaka o posmatranoj stvarnosti potrebna je matematika koja će potvrditi značenje rezultata dobijenih eksperimentima i proučavanjem.

Da statistika ne postoji u psihologiji, ne bismo mogli da znamo da li su posmatrani rezultati validni i pouzdani. Ispravna metodologija i matematička studija, s druge strane, daju sigurnost istraživanju, što je korisno kada želimo da primenimo podatke u stvarnim situacijama.

Psihologija je nauka i zbog toga mora da koristi apstraktni sistem koji joj omogućava da deluje daleko od sfere subjektivnosti. Ovaj sistem je naučna metoda i jedan od njegovih bitnih aspekata je statistika. Iz tog razloga je važno da psiholozi prouče statistiku i razumeju njene principe.

psihologija

Mnogi studenti bi mogli da pomisle da im statistika trenutno ne može biti korisna u psihologiji. Međutim, svaki student će tokom studiranja shvatiti da mu treba takav matematički resurs da bi dublje razumeo psihologiju. Govorimo o podacima, statističkim istraživanjima i povezanim studijama, o koeficijentima validnosti i pouzdanosti testova koji se koriste u terapiji, o matematičkim modelima kognitivnih procesa, itd.

Ako se želite posvetiti istraživanju u psihologiji, metodologija i statistika od presudnog su značaja za podršku zaključcima do kojih ste došli. Moći ćete da proverite koliko je koristan i primeren proces koji koristite ili koliko su rezultati pouzdani.

Statistika j igrala važnu ulogu u psihologiji od samog početka, posebno od nastanka eksperimentalne metode. Međutim, istina je da se ona ne primenjuje uvek pravilno i mnogi psiholozi se i dalje trude da razumeju njenu važnost, navodeći da se psihičke pojave ne mogu meriti, a još manje da se svode na jednostavne brojeve.

Kada je vreme za objavljivanje studije u prestižnim naučnim časopisima, nije dovoljno da imate samo dobar eksperimentalni dizajn, takođe je važno da studija bude podržana ozbiljnom statističkom analizom.

U početku je statistika bila usmerena na predmet i njegovu brzinu reagovanja, šemu istraživanja koju je suštinski predložio Wundt, a u kojoj je istraživač proveo dosta vremena sa svakim od ispitanika. Kasnije se, uz pomoć Stanley Hall, interesovanje psihologa preusmerilo u grupe pojedinaca. Dakle, kontakt između istraživača i subjekta je oslabio, jer je suština bila u kvantifikaciji varijabli koje su uključene u određene pojave. U to vreme psihologija je imala prilično opisni karakter i statistika se jednostavno ograničila na pružanje potrebne podrške.

1890. godine, za koju mnogi smatraju da je označila početak moderne statistike, psiholozi su počeli da se interesuju za funkcionalni odnos između analiziranih promenljivih. U ovoj fazi, statistika je korišćena za utvrđivanje povezanosti između određenih formi ponašanja.

Tokom ranih 1920-ih, već se govorilo o statističkom zaključivanju i hipotezama, ali paralelno se razvijala i paradigma kvalitativnih istraživanja koja je veći naglasak stavljala na pojedinca. Tada je počela pojava onog što nazivamo studije slučaja.  Možemo da kažemo da se kvalitativna paradigma pojavila kao odgovor na preteranu kvantifikaciju i potrebu da se povrati individualnost ispitanika i grupa. Dolaskom na margine kvantifikacije postalo je potrebno da se pređe na kvalitativnu metodologiju da bi se pronašla osoba koja se skrivala iz testa.

Danas mnoge psihološke škole promovišu mešovitu metodologiju u kojoj su statističke tehnike osnova, ali istovremeno istraživač ne može zanemariti individualnu složenost. Ova integracija prestavlja najbolji metod koji istraživač društvenih nauka može da koristi.

Statistika je moćan alat dostupan svim istraživačima, koji pomaže u donošenju zaključaka i odluka. Statistička analiza omogućava nam da generalizujemo ponašanje ljudi i čak nam pomaže da izvučemo zaključke pokazujući nam veze i korelacije koje nismo identifikovali. Dobra statistička analiza često dovodi do nekih objašnjenja koja nismo razmatrali, ali koja bi bila potpuno verodostojna. Dakle, statistika nije jednostavan alat za potvrđivanje onog što već pretpostavljamo, ali čak otvara i nova vrata za nas. Mora da se setimo da ljudi ne mogu biti zaključani brojevima, bogatstvo istraživanja savremene psihologije leži upravo u tome da se ne izgubi iz vida individualnost. To znači da je važno integrisati statistiku s kvalitativnim pristupom.

Statistika nam omogućava da shvatimo i protumačimo veliku količinu informacija. Razmislite o količini podataka na koju nailazite u danu.

  • Koliko sati ste spavali?
  • Koliko puta ste se dans iznervirali?
  • Koliko put aste se danas nasmejali?
  • Da li ste danas bili srećni?
  • Da li ste danas bili uznemireni?

Upotrebom statistike možemo sve informacije organizovati i interpretirati na smislen način. U psihologiji se suočavamo i sa ogromnim količinama podataka

  • Kako promene jedne promenljive utiču na druge promenljive ?
  • Postoji li način da izmerimo taj odnos?
  • Koja je ukupna snaga te veze i šta to znači?

Statistika nam omogućava da odgovorimo na ovakve vrste pitanja. Statistički podaci omogućavaju psiholozima da :

  • Organizuju podatke
    Kada radite sa ogromnom količinom informacija, previše je lako preterati. Statističke tehnike omogućavaju psiholozima da predstave podatke na lakše razumljive načine. Vizuelni prikazi kao što su grafikoni, raspodela frekvencija i dijagram rasipanja omogućavaju istraživačima bolji pregled podataka i traženje obrazaca koji bi inače mogli da popuste.
  • Opisuju podatke
    Razmislite o tome šta se dešava kada istraživači prikupe mnogo informacija o grupi ljudi (na primer, popis stanovništva). Opisna statistika pruža način da se sumiraju činjenice, poput broja muškaraca i žena, koliko dece ima ili koliko ljudi je trenutno zaposleno.
  • Zaključuju na osnovu podataka
    Pomoću onoga što je poznato kao inferencijalna statistika, istraživači mogu da zaključuju o određenom uzorku ili populaciji. Psiholozi koriste prikupljene podatke za testiranje hipoteze. Koristeći statističku analizu, istraživači mogu utvrditi verovatnoću da hipoteza treba da bude prihvaćena ili odbačena.

Za one koji istinski vole psihologiju i žele da imaju karijeru psihologa, kursevi statistike su nezaobilazni, ali i neprocenjivi. Srećom, u nekim slučajevima oni koji veruju da ne vole matematiku mogu biti privučeni primamljivim tehnikama poput modeliranja strukturalnih jednačina, koje nude zanimljivije načine odgovaranja na složena pitanja o sistemima promenljivih, a ne jednostavno poređenje grupa. Iako to možda nije slučaj za sve studente, pohađanje kurseva iz statistike, čak i ako su posebno izazovni, izgradiće potrebne veštine da postanu bolji istraživači i psiholozi.