fbpx

Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima

Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima

Centar za Istraživanja

Formulisali ste problem, definisali cilj istraživanja, postavili hipoteze, sastavili upitnik i prikupili podatke, ali ne znate kako da primenom statističkih metoda i tehnika analizirate podatke i primenjenu metodologiju iskoristite za Vaše naučno istraživanje?

Čuli ste da je SPSS jedan od najpopularnijih i najviše korišćenih softvera za obradu podataka u naučnim istraživanjima, ali još uvek ne znate da ga koristite?

Kurs “Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima” je namenjen baš Vama: studentima master studija, doktorandima, zaposlenima u naučnim i obrazovnim institucijama i svima koji se bave ili žele da se bave naučnim istraživanjima.

Na kursu ćete naučiti kako da unesete i pripremite podatke za obradu, deskriptivnu statistiku i korelaciju, parametarkse i neparametarske testove, ANOVA analizu, faktorsku analiza, klaster analizu, regresiona analizu, itd. kroz mnoštvo praktičnih primera.

Kurs se sastoji iz 3 modula i traje 9 dana (3 dana po modulu), bilo online ili u našim prostorijama:

Kurs: Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima

  • Teorijske osnove statistike (šta je statistika, varijabla, frekvencije, skup, uzorak, statističko zaključivanje, itd)
  • Pokretanje i upoznavanje SPSS-a
  • Komponente programa (prozori, meniji, okviri za dijalog, itd.)
  • Funkcije za obradu podataka
  • Korišćenje datoteka sa podacima
  • Definisanje promenljivih
  • Unos i modifikovanje podataka
  • Kodiranje, transformisanje i rekodiranje varijabli
  • Računanje ukupnih rezultata na skali
  • Podela promenljive na grupe
  • Spajanje datoteka
  • Korišćenje skupova
  • Traženje i uklanjanje grešaka
  • Dijagrami za analizu podataka (histogram, dijagram rasipanja, itd.)
  • Uvoz dijagrama u Word document
  • Čuvanje podataka i zatvaranje programa
  • Deskriptivna statistika (aritmetička sredina, varijansa, standardna devijacija, itd.)
  • Krostabulacije
  • Korelacija (preliminarne analize, tumačenje rezultata)
  • Izbor odgovarajućih statističkih tehnika
  • Analiza pouzdanosti
  • Greška prve i greška druge vrste
  • Testiranje normalnosti raspodele (koeficijent asimetrije i spljoštenosti, Shapiro-Wilk test, Kolmogorov-Smirnov test)
  • t-test (t-test nezavisnih uzoraka, t-test uparenih uzoraka)
  • Hi-kvadrat test
  • Mann-Whithey U test
  • Wilcoxon test ranga
  • Kruskall-Wallis test
  • Fridmanov test
  • ANOVA (jednofaktorska i dvofaktorska analiza varijanse)
  • MANOVA (multivarijaciona analiza varijanse, postupak, tumačenje i predstavljanje rezultata)
  • Primeri: Primeniti adekvatnu tehniku za analizu podataka
  • Regresiona analiza (osnovne postavke, tumačenje rezultata,…)
  • Višestruka regresiona analiza (osnovne postavke, ispunjenost pretpostavki,…)
  • Faktorska analiza (osnovni koncept, postupak, tumačenje rezultata,…)
  • Klaster analiza (osnovne postavke, izbor procedure, interpretacija dobijenih rezultata,…)
  • Primeri: Šta smo naučili?

Ukoliko Vam je za Vaše naučno istraživanje neophodna analiza koja nije obuhvaćena kursom, moguće je prilagoditi kurs potrebama Vašeg istraživanja.

Cene kurseva se formiraju na osnovu toga da li su kursevi namenjeni za pravna ili fizicka lica, za grupu ili individualno, offline ili online, u vasim ili nasim prostorijama. Molimo Vas, da nas kontaktirate za ponudu.

Često postavljena pitanja u vezi kursa

Ovde možete pronaći odgovore na često postavljena pitanja u vezi kursa “Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima“.

Kurs „Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima “ se održava u prostorijama Centra za istraživanja odnosno Centra za ljudske resurse (Vlajkovićeva 19 ili Nemanjina 5, Beograd) sem ako nije drugačije naglašeno. Svakako ćete pre početka kursa dobiti detalje o lokaciji.

Da. Centar za istraživanja ne obezbeđuje instalacioni paket za SPSS. Možemo Vam samo pomoći da dobijete privremenu licencu za SPSS.

Da, nakon kursa ćete dobiti sertifika o pohađanju kursa „Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima “ sa brojem sati koje ste pohađali.

Ako pohađate individualni kurs „Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima“ možete da koristite Vaše podatke. Ako pohađate grupni kurs, podatke za kurs će obezbediti predavač.

Da, imate pravo na besplatne konsultacije mesec dana nakon kursa s tim što su konsultacije ograničene na maksimalno 3 sata.

Da, materijal za kurs „Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima“ dobijate u štampanom obliku.

Da, na kraju kursa se radi procena stečenog znanja kroz samostalno rešavanje zadataka.

Da, dobro bi bilo da ponesete sopstveni laptop. Ako to nije moguće, Centar za ljudske resurse odnosno njegova izdvojena jedinica Centar za istraživanja će Vam obezbediti laptop koji ćete koristiti tokom kursa.

Da, broj polaznika je ograničen na 10.

Nakon slanja prijave na naš kurs, dobićete formu koju je potrebno da popunite i da nam je prosledite nazad radi definisanja cene kursa. Cena zavisi od Vašeg predznanja, modula koje želite da pohađate i cilja koji želite da postignete na kursu. Nakon popunjavanja forme ili razgovora sa našim zaposlenima putem emaila ćete dobiti ponudu.

Okvirna cena kursa ''Primena SPSS-a u naučnim istraživanjima'' iznosi 136.000 dinara

Da, definisana cena kursa ostaje ista nezavisno od lokacije.

Da, cena individualnog kursa se razlikuje za fizička i pravna lica. U zavisnosti od profesije, predznanja i željenog cilja, formira se i različita cena.

Naravno. Ukoliko pohađate individualni online kurs ili u našim prostorijama, postoji mogućnost dogovora oko satnice i dana održavanja kursa.

Šta je istraživanje?

U zavisnosti od toga koga pitate, verovatno ćete dobiti različite odgovore na ovo, čini se jednostavno pitanje. Neki će ljudi reći da rutinski istražuju različite internet stranice kako bi pronašli najbolje mesto za kupovinu proizvoda ili usluga. Novinari informativnih emisija sprovode istraživanje u obliku anketa gledalaca na teme od javnog interesa. Studenti dodiplomskih studija istražuju Internet stranice kako bi pronašli potrebne informacije za pisanje zadataka, seminarskih ili diplomskih radova. Studenti koji rade na istraživačkim projektima mogu istraživanje posmatrati kao prikupljanje ili analiziranje podataka povezanih s njihovim projektom. Preduzeća i konsultanti istražuju različita potencijalna rešenja za otklanjanje organizacionih problema poput uskog grla dobavljača ili za identifikaciju obrazaca kupovine kupaca. Međutim, ništa od navedenog ne može se smatrati „naučnim istraživanjem“ osim ako:

  1. Ono doprinosi polju nauke i
  2. Ako sledi naučnu metodu.

naučno istraživanje

Šta je nauka?

Za neke se nauka odnosi na teške predmete u srednjoj školi ili na fakultetima poput fizike, hemije i biologije koji su namenjeni samo najsjajnijim studentima. Drugima, nauka je zanat koji praktikuju naučnici u belim kaputima koristeći specijalnu opremu u svojim laboratorijama. Etimološki, reč “nauka” potiče od latinske riječi scientia što znači znanje. Nauka se odnosi na sistematski i organizovan skup znanja u bilo kojem polju istraživanja koji se stiče „naučnom metodom“.

Nauka se može podeliti u dve široke kategorije:

  • prirodne i
  • društvene nauke.

Prirodne nauke su nauke o prirodnim predmetima ili pojavama, poput svetlosti, predmeta, materije, zemlje, nebeskih tela ili ljudskog tela. Prirodne nauke mogu se dalje klasifikovati na fizičke nauke, nauke o životu i druge. Fizičke nauke sastoje se od disciplina kao što su fizika (nauka o fizičkim objektima), hemija (nauka o materiji) i astronomija (nauka o nebeskim objektima). Nauke o životu uključuju discipline kao što su biologija i botanika (nauka o biljkama).

botanikaSuprotno tome, društvene nauke su naukr o ljudima ili grupama ljudi, poput grupa, firmi, društava ili ekonomija, i njihovog pojedinačnog ili kolektivnog ponašanja. U društvene nauke mogu se svrstati discipline kao što su psihologija (nauka o ljudskom ponašanju), sociologija (nauka o društvenim grupama) i ekonomija (nauka o firmama, tržištima i privredama).

Prirodne nauke se u nekoliko aspekata razlikuju od društvenih.

Prirodne nauke su vrlo precizne, tačne, određene i nezavisne od osobe koja vrši naučna opažanja. Na primer, naučni eksperiment iz fizike, poput merenja brzine zvuka ili indeks loma vode, uvek bi trebao dati potpuno iste rezultate, bez obzira na vreme ili mesto eksperimenta, ili osobu koja izvodi eksperiment. Ako dva učenika koja sprovode isti eksperiment fizike dobiju dve različite vrednosti tih fizičkih svojstava, to obično znači da su jedan ili oba učenika u zabludi.

Međutim, isto se ne može reći za društvene nauke, koje su obično manje tačne, determinisane ili nedvosmislene. Na primer, ako merite sreću neke osobe pomoću hipotetičkog instrumenta, možete otkriti da je ista osoba više dana srećna ili manje srećna (ili tužna), a ponekad i u različito vreme istog dana. Nečija sreća može varirati u zavisnosti od vesti koje je ta osoba primila tog dana ili o događajima koji su se dogodili ranije tokom tog dana. Štaviše, ne postoji ni jedan instrument ili metrika koji bi mogao precizno izmeriti nečiju sreću. Dakle, jedan instrument može odrediti osobu kao “srećniju”, dok drugi instrument može ustanoviti da je ista osoba “manje srećna” u istom trenutku. Drugim rečima, u društvenim naukama postoji visok stupanj greške u merenju i postoji znatna neizvesnost i malo slaganja u odlukama društvene nauke.

Na primer, nećete naći mnoge nesuglasice među prirodnim naučnicima o brzini svetlosti ili brzini zemlje oko sunca, ali naći ćete brojne nesuglasice među društvenim naučnicima o tome kako rešiti socijalni problem kao što je smanjenje globalnog terorizma ili spašavanje ekonomija iz recesije.

Svaki student koji studira društvene nauke mora da bude svestan i pripremljen za razmatranje i korišćenje viših nivoa dvosmislenosti, neizvesnosti i greške koje dolaze s takvim naukama, što samo odražava visoku varijabilnost društvenih objekata.

Šta je naučno istraživanje?

Cilj naučnog istraživanja je otkrivanje zakona i postulatskih teorija koje mogu objasniti prirodne ili društvene pojave ili, drugim rečima, izgraditi naučna saznanja. Važno je shvatiti da su ta saznanja možda nesavršena ili čak prilično daleko od istine. Ponekad možda ne postoji nijedna univerzalna istina, već ravnoteža „više istina“. Moramo shvatiti da su teorije, na kojima počivaju naučna saznanja, samo objašnjenja određenog fenomena, koja predlaže naučnik. Kao takva, mogu postojati dobra ili loša objašnjenja, u zavisnosti od toga u kojoj meri se ta objašnjenja dobro uklapaju u stvarnost, te stoga mogu postojati dobre ili loše teorije.

Napredak nauke obeležen je našim vremenskim napretkom od lošijih teorija do boljih teorija, kroz bolja zapažanja koristeći preciznije instrumente i informisanije logičko rezonovanje.

S obzirom da su teorije i zapažanja dva stuba nauke, naučna istraživanja deluju na dva nivoa:

  • teorijskom i
  • empirijskom nivou.

Teorijski nivo se odnosi na razvoj apstraktnih koncepata o prirodnom ili društvenom fenomenu i odnosima između tih koncepata (tj. izgradnja „teorija“), dok se empirijski nivo bavi ispitivanjem teorijskih koncepata i odnosa kako bi se videlo koliko dobro odražavaju naša opažanja realnosti, s ciljem da se na kraju izgrade bolje teorije. S vremenom, teorija postaje sve rafiniranija (tj. bolje se uklapa u posmatranu stvarnost) i nauks stiče zrelost.

Naučno istraživanje uključuje stalno kretanje napred-nazad između teorije i opažanja. I teorija i opažanja su bitne komponente naučnog istraživanja. Na primer, oslanjanje samo na zapažanja za zaključivanje i ignorisanje teorije ne smatra se validnim naučnim istraživanjem.

naučni eksperimentStoga je za sprovođenje naučnih istraživanja potrebna dva skupa veština, teorijske i metodološke veštine, za delovanje na teorijskom i empirijskom nivou. Metodološke veštine („know-how“) relativno su standardne među disciplinama i stiču se tokom doktorskih studija. Međutim, teorijske veštine („know-what“) znatno je teže savladati, zahtevaju godine posmatranja i promišljanja i veštine su koje se ne mogu „učiti“, već se nauče kroz iskustvo. Svi najveći naučnici u istoriji čovečanstva, poput Ajnštajna, Bora, Adama Smita, Darvina i Simona, bili su glavni teoretičari, a pamte se i po teorijama koje su postulirali i preobrazili tok nauke. Potrebne su metodološke veštine da bi neko bio samo istraživač, ali teoretske veštine potrebne su da bi neko bio izvanredan istraživač!

Naučna metoda, koja se primenjuje u društvenim naukama, uključuje razne istraživačke pristupe, alate i tehnike, kao što su kvalitativni i kvantitativni podaci, statistička analiza, eksperimenti, terenska istraživanja, studije slučaja, itd. Naučna metoda deluje prvenstveno na empirijskom nivou istraživanja, tj. kako napraviti opažanja i analizirati i interpretirati ta zapažanja. Vrlo malo ove metode je direktno povezano s teorijskim nivoom, što je izazovniji deo naučnog istraživanja.

Značaj statistike u naučnom istraživanju

Statističko znanje pomaže vam da koristite odgovarajuće metode prikupljanja podataka, ispravne analize i efikasno prezentirate rezultate. Statistika je presudan proces u načinu na koji donosimo naučna otkrića, donosimo odluke na temelju podataka i predviđanja.

Postoje dva glavna razloga zbog kojih je proučavanje statistike ključno u savremenom društvu i savremenoj nauci. Prvo, statistika vam pomaže u učenju na osnovu podataka i posmatranju uobičajenih problema koji vas mogu dovesti do pogrešnih zaključaka. Drugo, s obzirom na rastuću važnost odluka i mišljenja zasnovanih na podacima, od presudne je važnosti da kritički procenite kvalitet analiza koje vam prezentiraju drugi. Statistika takođe olakšava stvaranje novih znanja.

Statistika nisu samo brojke i činjenice, poput 4 od 5 stomatologa preferiraju određenu pastu za zube. Umesto toga, statistika je niz znanja i postupaka koji vam omogućuju pouzdano učenje iz podataka. Statistički podaci omogućuju vam da procenite tvrdnje na temelju kvantitativnih dokaza i pomažu vam da razlikujete razumne i sumnjive zaključke. Ovaj je aspekt posebno važan, jer su podaci danas obimni, kao i njihove različite interpretacije.

Statistkai nudi kritičke smernice u izradi pouzdanih analiza i predviđanja. Pored toga, statistika može pomoći istraživačima i naučnicima da izbegnu široku paletu analitičkih zamki.

Kada istraživači i naučnici pravilno koriste statističke postupke i analize, uzimaju u obzir nesigurnost i greške u rezultatima. Statistika osigurava da svi aspekti studije slede odgovarajuće metode za dobijanje pouzdanih rezultata. Ove metode uključuju: izrada pouzdanih podataka, analiza podataka na odgovarajući način, i izvođenje razumnih zaključaka.

naučni zapisi tokom istraživanjaStatističke analize koriste se u gotovo svim naučnim poljima kako bi se razumela velika količina dostupnih podataka. Iako vam polje statistike nije osnovno polje studija ili naučna oblast, može vam pomoći da napravite uticaj u vašoj naučnoj oblasti. Verovatno će vam trebati radno znanje statistike kako biste proizveli nova otkrića u svojoj oblasti i razumeli rad drugih.

Izvori:

Chapter 1 Science and Scientific Research

https://statisticsbyjim.com/basics/importance-statistics/